Od amazonskih ratnica do plemkinja na dvorovima

Žene su s konjima povezane od davnina. Amazonske ratnice iz grčke mitologije opisane su kao nevjerojatno vješte jahačice i ratnice. U stvarnoj povijesti, žene su stoljećima koristile konje za putovanja, lov i čak borbu, ali su rijetko imale priliku natjecati se.

U srednjem vijeku plemkinje su jahale u damskom sedlu, jer se smatralo neprikladnim da žene jašu na isti način kao muškarci. Ipak, u nekim kulturama, poput onih u Aziji i Mongoliji, žene su bile vješte jahačice, ravnopravno sudjelujući u svakodnevnim aktivnostima vezanim uz konje.

19. i početak 20. stoljeća – prve promjene

Tijekom 19. stoljeća jahanje je postalo popularno među aristokratkinjama, ali i dalje su bile ograničene na damsko sedlo, koje nije bilo praktično za brzo ili sportsko jahanje.

Prvi veći pomaci dogodili su se početkom 20. stoljeća, kada su žene počele jahati “muški”, s obje noge s obje strane konja, što im je omogućilo bolju kontrolu i veću sigurnost. Ubrzo su se počele uključivati u konjički sport, ali i dalje nisu imale pravo nastupa na najvažnijim natjecanjima.

Borba za mjesto u konjičkom sportu

1. Olimpijske igre – prvo žensko sudjelovanje

Dugo su Olimpijske igre bile rezervirane samo za muške jahače. No, 1952. godine sve se promijenilo – žene su po prvi put dobile priliku natjecati se u dresuri. Danska jahačica Lis Hartel tada je osvojila srebrnu medalju, unatoč tome što je bila djelomično paralizirana od dječje paralize. Njezin uspjeh bio je inspiracija i dokaz da žene mogu ravnopravno konkurirati muškarcima.

Kasnije su žene dobile pravo sudjelovanja i u preponskom jahanju (1970-ih) te eventingu (1980-ih). Danas su potpuno ravnopravne u svim konjičkim disciplinama, uključujući i galopske utrke, koje su se dugo smatrale “muškom zonom”.

Rušenje barijera u konjičkim utrkama

Žene su dugo bile isključene iz galopskih utrka jer se smatralo da nemaju dovoljno fizičke snage za kontrolu moćnih trkaćih konja. No, Charlotte Brew je 1977. postala prva žena koja je sudjelovala u poznatoj britanskoj utrci Grand National. Nakon nje, sve više žena ulazilo je u svijet galopskih utrka, a 2021. godine Rachael Blackmore postala je prva žena koja je pobijedila u Grand Nationalu.

Žene u konjičkom sportu danas

Danas su žene izuzetno uspješne u svim granama konjičkog sporta. U dresuri dominiraju već desetljećima, preponsko jahanje i eventing također su puni vrhunskih jahačica, a u galopskim utrkama sve više žena ruši rekorde.

Zahvaljujući povijesnim pionirkama, mlade jahačice danas mogu bez ograničenja graditi karijeru u ovom sportu. Konjički sport jedan je od rijetkih u kojem ne postoje odvojene muške i ženske kategorije – svi se natječu ravnopravno, što ga čini jedinstvenim u svijetu profesionalnog sporta.

Zaključak

Od vremena kada su žene smjele samo promatrati natjecanja, do dana kada osvajaju najveće svjetske titule – konjički sport prošao je dugačak put prema ravnopravnosti. Danas, žene ne samo da su ravnopravne u ovom sportu, već ga i predvode u mnogim disciplinama. Njihova strast, hrabrost i predanost konjima dokaz su da su konjički sport i žene neraskidivo povezani – jučer, danas i zauvijek.

Koja jahačica je po vama ostavila najveći trag u povijesti konjičkog sporta? Podijelite svoje mišljenje u komentarima!